Manifest komunističke partije, djelo Karla Marxa i Friedricha Engelsa objavljeno 1848. godine, predstavlja jedan od najutjecajnijih političkih tekstova u povijesti. Iako nije religijski spis, zbog svog fundamentalnog značaja, dogmatskog tona i proročanske vizije, često se metaforički naziva “Biblijom komunizma”. On je služio kao temeljni program, inspiracija i vodič za generacije komunista i revolucionara diljem svijeta.
Poput svetih knjiga, Manifest nudi sveobuhvatno objašnjenje svijeta, definira moralni kodeks (klasnu borbu), identificira “izabrani narod” (proletarijat), obećava “spasenje” (besklasno društvo) i ukazuje na neprijatelja (buržoaziju). Njegova snaga leži u jednostavnom, ali moćnom narativu koji je lako razumljiv i koji poziva na akciju.
Manifest iznosi nekoliko ključnih ideja koje su postale temelji marksizma: tezu da je povijest čovječanstva zapravo povijest klasnih borbi, analizu uspona buržoazije i njene revolucionarne uloge u uništavanju feudalizma, te predviđanje neizbježne propasti kapitalizma i pobjede proletarijata.
Čuveni citati iz Komunističkog manifesta:
Ovo su neki od najpoznatijih citata koji sažimaju duh i suštinu Manifesta:
1. “Bauk kruži Evropom – bauk komunizma.” (Ein Gespenst geht um in Europa – das Gespenst des Kommunismus.)
- Ova uvodna rečenica odmah postavlja dramatičan ton. Njome Marx i Engels priznaju strah koji vladajuće klase Europe osjećaju pred narastajućim radničkim pokretom, istovremeno ga ponosno ističući kao nezaustavljivu silu.
2. “Povijest svih dosadašnjih društava je povijest klasnih borbi.” (Die Geschichte aller bisherigen Gesellschaft ist die Geschichte von Klassenkämpfen.)
- Ovo je temeljna teza historijskog materijalizma. Cjelokupna ljudska povijest, od robovlasništva preko feudalizma do kapitalizma, sagledava se kroz prizmu sukoba između potlačene i vladajuće klase.
3. “Buržoazija ne može postojati a da neprekidno ne revolucionira oruđa za proizvodnju, dakle odnose proizvodnje, pa prema tome i cjelokupne društvene odnose.”
- Ovim citatom se priznaje historijski progresivna uloga buržoazije koja je uništila stari feudalni poredak i stvorila globalno tržište. Međutim, ista ta dinamika, prema Marxu, stvara i uvjete za njenu vlastitu propast.
4. “Sve što je čvrsto i ustaljeno pretvara se u dim, sve što je sveto biva oskrnavljeno.” (Alles Ständische und Stehende verdampft, alles Heilige wird entweiht.)
- Moćan opis kapitalističke modernosti koja u svojoj neprestanoj potrazi za profitom uništava sve tradicionalne vrijednosti, religiju i moralne norme, ostavljajući iza sebe samo goli interes.
5. “Umjesto starih potreba, zadovoljenih domaćim proizvodima, stupaju nove koje za svoje zadovoljenje traže proizvode najudaljenijih zemalja i klima.”
- Proročanski opis procesa globalizacije, napisan više od 170 godina prije nego što je taj pojam ušao u široku upotrebu.
6. “Komunisti s prezirom odbijaju da kriju svoje poglede i namjere. Oni izjavljuju otvoreno da se njihovi ciljevi mogu postići samo nasilnim rušenjem čitavog dosadašnjeg društvenog poretka.”
- Ovaj borbeni poziv ne ostavlja prostora za kompromis. Jasno se ističe da je revolucija, a ne reforma, put ka ostvarenju komunističkih ciljeva, što je inspiriralo mnoge revolucionarne pokrete.
7. “Neka vladajuće klase drhte pred komunističkom revolucijom. U njoj proleteri nemaju što izgubiti osim svojih okova. A imaju svijet za osvojiti.” (Mögen die herrschenden Klassen vor einer kommunistischen Revolution zittern. Die Proletarier haben nichts in ihr zu verlieren als ihre Ketten. Sie haben eine Welt zu gewinnen.)
- Jedan od najsnažnijih i najpoznatijih dijelova Manifesta, ovaj citat služi kao emotivni i mobilizirajući poklič koji radničkoj klasi nudi nadu i osjećaj historijske misije.
8. “Proleteri svih zemalja, ujedinite se!” (Proletarier aller Länder, vereinigt euch!)
- Legendarna završna rečenica i najpoznatiji komunistički slogan. To je poziv na međunarodnu solidarnost radničke klase, nadilazeći nacionalne granice u zajedničkoj borbi protiv kapitala. Ovaj slogan se nalazio i na grbu bivše SFRJ.
Manifest Komunističke partije: “Biblija” komunizma i njeni najpoznatiji citati
Objavljen 1848. godine, “Manifest Komunističke partije” Karla Marxa i Friedricha Engelsa predstavlja jedan od najutjecajnijih političkih tekstova u povijesti. Zbog svoje fundamentalne važnosti za komunističku ideologiju, često ga se metaforički naziva “Biblijom komunizma”. On nije samo politički pamflet, već sažet i snažan prikaz jedne sveobuhvatne teorije povijesti, ekonomije i društvenih odnosa, te poziv na akciju koji je inspirirao revolucije i pokrete diljem svijeta.
Poput svetog teksta za religiju, Manifest komunistima nudi:
- Prikaz postanka svijeta: On povijest čovječanstva interpretira kroz prizmu klasne borbe.
- Identifikaciju “zla”: Kapitalistički sustav i buržoazija su predstavljeni kao korijen eksploatacije i otuđenja.
- Viziju “spasenja”: Proleterska revolucija i uspostava besklasnog društva su konačni cilj i rješenje povijesnih nepravdi.
- Moralni i akcijski kodeks: Daje jasne upute i opravdanje za revolucionarno djelovanje.
Zbog svoje jezgrovitosti, strastvenog stila i proročkog tona, Manifest je postao temeljni dokument koji je oblikovao svjetonazor milijuna ljudi i služio kao nezaobilazna literatura za svakog tko se smatrao komunistom.
Čuveni citati iz Komunističkog manifesta
Ovi citati sažimaju ključne ideje i borbeni duh ovog historijskog dokumenta:
O povijesti kao klasnoj borbi:
“Povijest svih dosadašnjih društava jest povijest klasnih borbi.” (Historija svakog dosadašnjeg društva jeste historija klasnih borbi.)
Ova uvodna rečenica prvog poglavlja postavlja temelj cjelokupne Marxove i Engelsove analize, tvrdeći da su sukobi između potlačenih i tlačiteljskih klasa (robovlasnika i robova, feudalaca i kmetova, buržoazije i proletera) glavni pokretač povijesnog razvoja.
O ulozi buržoazije i neizbježnosti njenog kraja:
“Buržoazija ne može postojati a da neprekidno ne revolucionira oruđa za proizvodnju, dakle odnose proizvodnje, pa prema tome i cjelokupne društvene odnose. […] Sve što je čvrsto i ustaljeno pretvara se u dim, sve što je sveto biva oskvrnjeno.” (Buržoazija ne može da postoji a da neprestano ne revolucionira oruđa za proizvodnju, dakle odnose proizvodnje, pa prema tome i cjelokupne društvene odnose. […] Sve što je staleško i ustaljeno isparava, sve što je sveto biva oskrnavljeno.)
Ovaj citat istovremeno odaje priznanje revolucionarnoj ulozi kapitalizma u rušenju feudalnog poretka, ali i naglašava njegovu inherentnu nestabilnost i destruktivnu prirodu koja, prema autorima, na kraju dovodi do njegove vlastite propasti.
“Oružje kojim je buržoazija srušila feudalizam, okreće se sada protiv same buržoazije. Ali buržoazija nije samo iskovala oružje koje joj donosi smrt; ona je stvorila i ljude koji će to oružje nositi – moderne radnike, proletere.”
Ovdje se poentira da je industrijski kapitalizam, stvorivši modernu radničku klasu (proletarijat), ujedno stvorio i vlastitog “grobara”.
O komunizmu i ukidanju privatnog vlasništva:
“Komunisti mogu sažeti svoju teoriju u jednom jedinom izrazu: ukidanje privatnog vlasništva.” (Komunisti mogu svoju teoriju sažeti u jednom izrazu: ukinuće privatne svojine.)
Važno je napomenuti da se ovdje misli na ukidanje buržoaskog, krupnog privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju (tvornice, zemlja), a ne na osobnu imovinu.
O proleterima i njihovom položaju:
“U vašem postojećem društvu privatno je vlasništvo ukinuto za devet desetina njegovih članova; ono upravo i postoji zato što ne postoji za tih devet desetina.”
Ovaj citat služi kao odgovor na kritiku da komunisti žele ukinuti vlasništvo, tvrdeći da je za ogromnu većinu ljudi ono u kapitalizmu već ukinuto.
Najpoznatiji poziv na revoluciju:
“Neka vladajuće klase drhte pred komunističkom revolucijom. U njoj proleteri nemaju što izgubiti osim svojih okova. A dobit će čitav svijet.” (Neka vladajuće klase drhte pred komunističkom revolucijom. U njoj proleteri nemaju šta da izgube sem svojih okova. A imaju da dobiju čitav svet.)
Ova rečenica, koja se nalazi pred sam kraj Manifesta, sažima njegovu revolucionarnu poruku.
Završni poklič:
“Proleteri svih zemalja, ujedinite se!”
Ovaj legendarni slogan, koji zaključuje Manifest, postao je najprepoznatljiviji i najviše korišteni poziv na međunarodnu radničku solidarnost i zajedničku borbu protiv kapitalizma.
Za preuzimanje ovog članka potreba navesti izvor teksta te napraviti vezu prema ovom članku.
