U svijetu muzike postoji jedna kompozicija obavijena velom misterije i tuge, pjesma za koju se tvrdi da je potaknula val samoubistava i stekla zlokobni nadimak “mađarska pjesma samoubistava”. Riječ je o skladbi “Szomorú Vasárnap”, globalno poznatoj kao “Gloomy Sunday” (“Tužna nedjelja”).
Priča o ovoj zloglasnoj pjesmi počinje u Parizu 1932. godine, a njen autor je mađarski pijanist i kompozitor Rezső Seress. Živjeći u siromaštvu i boreći se za afirmaciju kao skladatelj, Seress je komponirao melankoličnu melodiju koja je odražavala opće stanje očaja uzrokovano Velikom depresijom i rastućim fašizmom u Europi. Prvotni tekst pjesme, pod nazivom “Vége a világnak” (“Svijet se završava”), bio je vapaj zbog ratnih strahota i nepravde u svijetu.
Međutim, pjesma koja je osvojila svijet i postala urbana legenda nije bila ova, već verzija s tekstom koji je napisao mađarski pjesnik László Jávor. Jávorov tekst, inspiriran prekidom veze s njegovom zaručnicom, transformirao je pjesmu iz globalnog lamenta u duboko osobnu priču o slomljenom srcu i želji za ponovnim susretom s voljenom osobom u smrti. Nova verzija, nazvana “Szomorú Vasárnap”, s tekstom koji kulminira riječima “Moje srce i ja odlučili smo sve okončati”, postala je sinonim za beznađe.
Legenda o valu samoubistava
Nedugo nakon objavljivanja pjesme u Mađarskoj, počele su kružiti zastrašujuće priče. Novinski izvještaji iz 1930-ih godina povezivali su niz samoubistava s ovom pjesmom. Navodno je u Budimpešti i drugim gradovima zabilježeno najmanje 17 slučajeva u kojima je “Tužna nedjelja” pronađena na gramofonu pored tijela, u oproštajnim pismima ili kao posljednja želja preminulih. Pričalo se o služavki koja se otrovala dok je slušala ploču, radniku koji se bacio pod tramvaj, i mnogim drugima koji su svoj život okončali uz zvuke ove sjetne melodije.
Glasine su se proširile izvan granica Mađarske. U Beču se navodno mlada žena utopila držeći note pjesme, a u Londonu je BBC zabranio emitiranje instrumentalne verzije pjesme, smatrajući je štetnom za moral nacije u jeku Drugog svjetskog rata. Zabrana je ukinuta tek 2002. godine.
Globalna popularnost i američka verzija
Pjesma je stekla svjetsku slavu kada ju je 1941. godine snimila američka jazz pjevačica Billie Holiday. Njena izvedba, s engleskim tekstom Sama M. Lewisa, postala je najpoznatija verzija pjesme. Iako je u američkoj verziji dodan i treći stih koji sugerira da je sve bio samo san, to nije umanjilo njenu melankoličnu reputaciju. Upravo je ova verzija zacementirala status “Tužne nedjelje” kao “pjesme samoubistava” u popularnoj kulturi.
Mit ili stvarnost?
Iako su priče o samoubistvima potresne i intrigantne, danas se uglavnom smatraju urbanom legendom. Nema konkretnih dokaza koji bi znanstveno potvrdili uzročno-posljedičnu vezu između slušanja pjesme i samoubistva. Mađarska je u 1930-im godinama imala jednu od najviših stopa samoubistava na svijetu, što je bila posljedica siromaštva, političke nestabilnosti i opće atmosfere beznađa pred Drugi svjetski rat. “Tužna nedjelja” je vjerojatno bila više odraz tog kolektivnog očaja nego njegov uzrok. Novinski napisi tog vremena, skloni senzacionalizmu, lako su mogli preuveličati povezanost pjesme s tragičnim događajima.
Tragična sudbina autora
Ironično, i sam autor pjesme, Rezső Seress, okončao je svoj život. Iako je preživio nacistički radni logor u Ukrajini, cijeli život se borio s depresijom. U siječnju 1968. godine, desetljećima nakon što je napisao svoju najpoznatiju kompoziciju, Seress je izvršio samoubistvo skočivši s prozora svoje zgrade u Budimpešti. Njegova smrt dodatno je zapečatila mračnu legendu o “Tužnoj nedjelji”.
“Tužna nedjelja” ostaje fascinantan kulturni fenomen – pjesma čija je ljepota i tuga toliko snažna da je prerasla u mit o smrtonosnoj moći muzike. Iako je njena zloglasna reputacija vjerojatno preuveličana, ona i danas služi kao snažan podsjetnik na duboku povezanost glazbe, emocija i ljudske patnje.
Važna napomena: Ukoliko se vi ili neko koga poznajete bori s depresijom ili suicidalnim mislima, potražite pomoć. Postoje resursi i stručnjaci koji vam mogu pomoći. U Bosni i Hercegovini možete se obratiti Plavom telefonu na broj 080 05 03 05.
