U samom srcu Mekke, u zidu Kaabe, nalazi se Crni kamen, Al-Hajar al-Aswad, kamen koji hiljadama godina privlači poglede i dodire miliona hodočasnika. Prema islamskoj tradiciji, kamen je pao s neba i prvobitno je bio bijel kao mlijeko, ali su grijesi ljudi kroz stoljeća obojili njegovu površinu u tamnu boju. Danas je kamen fragmentiran, sastavljen od sedam ili osam dijelova, obložen srebrnim okvirom i gladak od dodira i poljubaca hodočasnika. Njegova dimenzija je oko 20 centimetara po visini i 16 centimetara po širini, ali kroz historiju su zapisane i mnogo veće proporcije, kako je kamen bio premještan i obnavljan.
Crni kamen nije samo kamen – on je simbol veze između neba i zemlje. Milioni hodočasnika tokom hadža ga dodiruju ili ljube, oponašajući čin poslanika Muhammeda a.s., koji je postavio kamen na svoje mjesto prije nego što je primio prvu objavu. U ovom kamenu ogleda se historija čovječanstva: od prvog čovjeka Adema, preko predislamskog štovanja kamena, pa do današnje vjerske prakse. Kamen je preživio brojne desecracije – bio je razbijen tokom opsade Mekke 683. godine, ukraden od strane Karmata 930. godine i vraćen nakon 23 godine, a da bi bio zaštićen od daljnjih oštećenja, okružen je srebrenim okvirom koji ga štiti do danas.
Veoma je zanimljivo kako su evropski putnici opisivali Crni kamen kroz stoljeća. Johann Ludwig Burckhardt, Švicarac koji je 1814. godine posjetio Mekku prerušavajući se u hodočasnika, zapisao je detaljan opis: kamen je nepravilnog ovalnog oblika, s unduliranom površinom sastavljenom od nekoliko manjih kamenčića različitih veličina i oblika, spojenih malom količinom cementa, a sve savršeno izgladjeno od miliona dodira vjernika. Richard Francis Burton, engleski istraživač, u posjeti 1853. godine primijetio je kako kamen djeluje crno-metalik, a centar mu je blago udubljen, dok ga okružuje cement i masivna zlatno-srebrena traka. Ovi opisi daju živu sliku kakav je doživljaj prvih putnika i kako se fascinacija ovim svetim objektom širila izvan svijeta islama.
Kamen je kroz historiju bio i predmet pokušaja oštećenja: pokušali su ga uništiti Fatimidi, a u 17. stoljeću neko ga je čak obljubio sumnjivom tvari, što je izazvalo paniku i osudu, ali kamen je preživio sve. Taj trag vremena i stoljeća dodira hodočasnika učinili su ga gladkim i tamnim, ali i još misterioznijim.
Osim svoje historijske i religijske važnosti, Crni kamen ima i naučnu intrigantnost. Neki istraživači smatraju da bi mogao biti meteorit, ali nikada nije detaljno analiziran modernim metodama, pa njegova tačna priroda ostaje misterija. Kroz sva stoljeća, Crni kamen ostaje središnja tačka vjere i hodočašća, mjesto gdje se dodir neba i zemlje osjeća u svakom poljupcu, u svakom trenutku tihe molitve.
Magel Dias
