Posted in

Nina Badrić otišla pod Ostrog, svetinju posetila sa srpskom glumicom: Evo šta je odmah objavila

Poznata hrvatska pevačica Nina Badrić posetila je manastir Ostrog i svoje impresije podelila sa pratiocima na društvenim mrežama.

Nina je objavila fotografije i snimke manastira koji je oduševio, ali je i otkrila s kim je obišla jedno od najznačajnijih pravoslavnih svetilišta.
Društvo joj je pravila popularna srpska glumica Nataša Ninković, s kojom neguje dugogodišnje prijateljstvo.
Njih dve su pozirale nasmejane kraj freske Svete Trojice, a prizor je oduševio fanove koji su ih obasuli komplimentima.

(Telegraf.rs)
Manastir Ostrog: Svetinja uklesana u stenu vekovima čuva veru i tradiciju
Manastir Ostrog, jedna od najvećih svetinja Srpske pravoslavne crkve, smešten u gotovo vertikalnoj litici planine Ostroška greda u Crnoj Gori, vekovima predstavlja mesto hodočašća, duhovni centar i svedoka burne istorije. Njegov nastanak i opstanak vezuju se za život i delo Svetog Vasilija Ostroškog, čudotvorca čije mošti počivaju u manastiru.

Osnivanje i utemeljivač: Istorijat manastira neraskidivo je povezan sa Svetim Vasilijem Ostroškim, rođenim kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjići u Hercegovini 1610. godine. Kao mitropolit zahumsko-hercegovački, zbog turskog zuluma, bio je prinuđen da napusti svoju episkopsku stolicu u manastiru Tvrdoš. U potrazi za sigurnim mestom za monaški život i očuvanje vere, dolazi u ostroške stene gde su se od davnina podvizavali isposnici.

Upravo na tom mestu, u drugoj polovini 17. veka, Sveti Vasilije osniva manastir. Podigao je dve crkve u pećinama: gornju, posvećenu Časnom Krstu, i donju, posvećenu Vavedenju Presvete Bogorodice. U ovoj drugoj crkvi danas se čuvaju njegove svete mošti. Sveti Vasilije se upokojio 1671. godine, a njegove mošti su ubrzo potom proglašene za čudotvorne.

Arhitektura i kompleks manastira: Manastirski kompleks čine Gornji i Donji manastir.

Gornji manastir, usađen u stenu, predstavlja najprepoznatljiviji deo Ostroga. Do njega vodi uska, vijugava staza. Pored dve pećinske crkve, tu se nalaze i konaci. Današnji izgled Gornjeg manastira većim delom potiče iz perioda obnove od 1923. do 1926. godine, nakon velikog požara koji je uništio drvene delove konaka. Pećinske crkve su, na sreću, ostale sačuvane.

Donji manastir je izgrađen kasnije, u 19. veku. Sastoji se od crkve Svete Trojice, konaka i škole koja je nekada radila u okviru manastira.

Burna istorija i značaj: Tokom svog postojanja, manastir Ostrog je bio ne samo duhovno utočište, već i bastion otpora protiv osvajača. Često je bio na meti turskih napada, ali je uvek, nekim čudom, uspevao da opstane. U 18. veku, za vreme vladavine Šćepana Malog, Turci su poharali Gornji manastir. Takođe, manastir je bio na udaru i tokom kaznenih pohoda Omer-paše Latasa u 19. veku.

Manastir je imao i značajnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta. U njemu je tokom Drugog svetskog rata održana skupština rodoljuba Crne Gore i Boke na kojoj su donete važne odluke o daljoj borbi protiv okupatora.

Danas je manastir Ostrog jedno od najposećenijih svetilišta u pravoslavnom svetu, koje pohode vernici svih konfesija, tražeći utehu, isceljenje i duhovni mir pred moštima Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca.
Izvorno ai

Preuzimanje ovog teksta podrazumjeva da se navede izvor kao i da postavite url vezu prema ovom članku.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *