Grenland: Ledena riznica oko koje se lome koplja velesila
Dok se veći dio svijeta bavi digitalnim granicama i tehnološkom prevlašću, na dalekom sjeveru odvija se jedna od najznačajnijih geopolitičkih igara 21. stoljeća. Grenland, najveći otok na svijetu, više nije samo nepregledno prostranstvo leda, već strateški džekpot za koji Sjedinjene Američke Države ne skriva interes.
Zašto je Grenland “Sveti gral” moderne geopolitike?
Nekadašnja ponuda Donalda Trumpa da “kupi” Grenland od Danske možda je zvučala kao bizarna ekscentričnost, ali ona počiva na vrlo hladnoj i proračunatoj logici. Tri su ključna razloga zašto se Amerika i druge sile “otimaju” za ovaj teritorij:
-
Vojna dominacija i sigurnost: Smješten točno između Sjeverne Amerike, Europe i Rusije, Grenland je idealna promatračnica. Američka baza Thule (Pituffik) ključna je karika u sustavu ranog upozoravanja na balističke projektile. Tko kontrolira Grenland, kontrolira “vrata” Arktika.
-
Rudno bogatstvo: Ispod topljivog leda kriju se ogromne zalihe rijetkih zemnih metala (neodimij, praseodimij, terbij). Ovi su minerali neophodni za proizvodnju svega – od pametnih telefona i baterija za električne automobile do sofisticiranog naoružanja. Trenutno Kina drži monopol nad tim tržištem, a Grenland je put prema zapadnoj neovisnosti.
-
Novi plovni putevi: Zbog klimatskih promjena i otapanja leda, otvaraju se novi pomorski putevi koji drastično skraćuju plovidbu između Azije i Europe. Kontrola nad ovim rutama znači kontrolu nad globalnom trgovinom budućnosti.
Film “Grenland” (Greenland, 2020.): Između fikcije i surove zbilje
Iako naslov filma sugerira političku dramu o otoku, stvarnost na ekranu je znatno mračnija. Film koristi Grenland kao simbol posljednjeg utočišta, oslanjajući se na stvarnu vojnu važnost otoka.
Sadržaj filma
Radnja prati Johna Garrityja (Gerard Butler), građevinskog inženjera koji pokušava spasiti svoju obitelj dok se komadima raspadnuti komet “Clarke” obrušava na Zemlju, prijeteći potpunim istrebljenjem čovječanstva. Obitelj Garrity biva odabrana za evakuaciju u tajne podzemne bunkere koji se nalaze upravo na – pogađate – Grenlandu. Film se manje bavi samim udarom, a više kolapsom društva, moralnim dilemama i očajničkom borbom za ulazak u avion koji vodi ka spasu.
Kritika: Više od običnog filma katastrofe
Za razliku od sličnih blockbustera poput 2012. ili Armagedona, Grenland je iznenađujuće prizemljen i emocionalno sirov.
-
Pohvale: Film briljira u prikazu panike i ljudske prirode. Umjesto fokusiranja na CGI razaranje gradova, fokus je na tjeskobi obitelji koja gubi pravo na spas zbog birokratskih grešaka (poput Johnovog sina koji ima dijabetes, što ga čini “nepoželjnim” za novi svijet).
-
Zamjerke: Iako je napet, film pati od nekih klasičnih žanrovskih klišeja i povremenih rupa u radnji koje zahtijevaju da “isključite mozak” kako biste uživali u akciji.
-
Poveznica sa stvarnošću: Film koristi Grenland kao lokaciju jer on u kolektivnoj svijesti predstavlja izolaciju i sigurnost. I u stvarnom životu, zbog svoje stabilne geološke strukture i izoliranosti, Grenland se često spominje kao mjesto gdje bi se gradila skladišta za “crne dane” (slično trezoru sjemena na Svalbardu).
Zaključak: Dok film Grenland nudi dramatičnu viziju otoka kao utočišta od nebeske katastrofe, stvarna politička borba za njega je možda i opasnija. On više nije samo “ledena kocka” na vrhu karte, već strateška šahovska ploča na kojoj će se definirati moć u desetljećima koja dolaze.
Izvorno Ai
