Atentat na kralja Aleksandra I Karađorđevića: Uvod u Drugi svjetski rat na Balkanu
Marseille, 9. listopada 1934. godine – Jugoslavenski kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen je u atentatu tijekom službene posjete Francuskoj. Ovaj događaj, koji je potresao Europu, imao je duboke političke posljedice i smatra se jednim od ključnih događaja koji su prethodili Drugom svjetskom ratu na Balkanu.
Atentat se dogodio u 16 sati i 20 minuta, nedugo nakon što je kralj stigao u marsejsku luku i sjeo u otvoreni automobil s francuskim ministrom vanjskih poslova Louisom Barthouom. Dok se povorka kretala prema centru grada, iz mase je istrčao Vlado Černozemski, bugarski revolucionar i pripadnik Unutarnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO), te ispalio više hitaca u kralja, ministra i vozača. Kralj Aleksandar je preminuo na licu mjesta, dok je ministar Barthou podlegao ozljedama kasnije istog dana. Černozemskog je odmah nakon napada mačem sasjekao jedan francuski policajac, a potom ga je linčovala bijesna masa.
Organizatori i motivi
Iako je neposredni izvršitelj bio pripadnik VMRO-a, istraga je brzo otkrila da iza atentata stoji šira zavjera. Glavni organizatori bili su Ustaški pokret, na čelu s Antom Pavelićem, i sam VMRO. Ove dvije organizacije, koje su se borile za neovisnost Hrvatske i Makedonije, smatrale su kralja Aleksandra glavnom preprekom ostvarenju svojih ciljeva. Kraljevina Jugoslavija, koju je Aleksandar stvorio i kojom je vladao čvrstom rukom, bila je višenacionalna država u kojoj su mnogi narodi, a posebice Hrvati i Makedonci, osjećali nacionalnu potlačenost.
Atentatori su imali i podršku stranih sila, prvenstveno fašističke Italije pod vodstvom Benita Mussolinija, koja je imala teritorijalne pretenzije prema Jugoslaviji i podržavala je revizionističke pokrete na Balkanu. Italija je pružila utočište i financijsku pomoć ustašama, omogućivši im organizaciju i obuku za ovakve terorističke akcije.
Posljedice atentata
Smrt kralja Aleksandra gurnula je Jugoslaviju u duboku političku krizu. Budući da je njegov najstariji sin i prijestolonasljednik, Petar II, bio maloljetan, formirano je Namjesništvo na čelu s knezom Pavlom Karađorđevićem. Knez Pavle je, za razliku od autoritarnog Aleksandra, vodio popustljiviju vanjsku politiku, pokušavajući balansirati između sila Osovine i zapadnih demokracija.
U Francuskoj je provedena istraga i suđenje preživjelim članovima ustaške grupe koja je sudjelovala u pripremi atentata. Zvonimir Pospišil, Mijo Kralj i Ivan Rajić osuđeni su na doživotni zatvor. Ante Pavelić je u odsutnosti osuđen na smrt, ali ga Italija nije izručila.
Atentat u Marseilleu imao je dalekosežne posljedice na stabilnost u Europi. Dodatno je zaoštrio odnose između Jugoslavije i Italije, te je oslabio francuski sustav savezništava u Srednjoj i Istočnoj Europi. Mnogi povjesničari smatraju da je ovaj događaj bio jedan od prvih jasnih znakova nadolazećeg svjetskog sukoba, pokazujući kako neriješena nacionalna pitanja i revizionističke ambicije mogu dovesti do međunarodnih kriza i nasilja.
