Piše: Analitički tim
Dok se zdravstveni sistem Republike Srpske godinama suočava sa hroničnim nedostatkom sredstava, oronulim bolnicama i egzodusom stručnog kadra, u senci se razvija paralelni sistem vrijednosti. Korupcija u zdravstvu više nije samo pravno pitanje; ona je postala duboka moralna rana koja direktno testira granicu između preživljavanja i etičkog sunovrata.
Anatomija “običajnog prava”
U Republici Srpskoj, korupcija u medicini rijetko se manifestuje samo kroz milionske tendere koji pune novinske stupce. Ona je najprisutnija u obliku “plave koverte” ili “kafe i viskija” kao znaka pažnje. Problem nastaje kada taj “znak pažnje” postane preduslov za ljudsko dostojanstvo.
Moralna dilema pacijenta je jasna: Da li platiti za ono što mi po zakonu pripada, ili rizikovati zdravlje na listi čekanja?
Tri nivoa moralnog posnuća
Stručnjaci ukazuju na tri ključne tačke gdje moral u zdravstvu RS najčešće zakazuje:
-
Prioritetne liste: Stvaranje vještačkih gužvi kako bi se pacijenti usmjerili ka privatnim praksama istih tih ljekara ili kako bi se iznudila mita za “preskakanje reda”.
-
Javne nabavke: Netransparentni procesi nabavke medicinske opreme i lijekova gdje profit nadvladava potrebe pacijenata.
-
Zapošljavanje: Sistem u kojem se do radnog mjesta u javnim bolnicama dolazi putem partijske knjižice ili novca, čime se degradira struka i destimulišu najbolji studenti medicine.
Hipokrat vs. Profit
Moralnost ljekarskog poziva počiva na principu Primum non nocere (Prvenstveno ne naškoditi). Međutim, kada sistem dozvoli da ljekar u javnoj ustanovi prima platu, a pacijenta tretira kao klijenta tek u svojoj privatnoj ordinaciji, dolazi do sukoba interesa koji razara povjerenje u institucije.
Mnogi ljekari u Republici Srpskoj rade u nemogućim uslovima, boreći se za živote pacijenata sa zastarjelom opremom. Upravo zbog njih, generalizacija je opasna. Ipak, tihi pristanak struke na koruptivne radnje kolega stvara atmosferu u kojoj se poštenje smatra naivnošću.
Šta kažu građani?
Istraživanja javnog mnjenja u Republici Srpskoj godinama svrstavaju zdravstvo u sami vrh najkorumpiranijih sektora, odmah uz policiju i pravosuđe. Paradoks je u tome što građani često sami iniciraju korupciju iz straha, nesvjesni da time dugoročno uništavaju sistem koji bi ih trebao besplatno liječiti.
“Koverta nije poklon, to je porez na strah koji plaćamo jer ne vjerujemo da će nas sistem vidjeti kao ljude ako nemamo novca,” kaže jedan od sagovornika koji je želio ostati anoniman.
Put ka ozdravljenju
Da bi se vratio moral u bolničke hodnike, potrebne su korjenite promjene:
-
Digitalizacija listi čekanja: Transparentan uvid u redoslijed pacijenata smanjuje prostor za manipulaciju.
-
Povećanje plata i bolji uslovi: Materijalna sigurnost ljekara smanjuje iskušenje za sitnom korupcijom.
-
Stroge sankcije: Bez pravosudnog epiloga za velike afere, povjerenje javnosti ostaje trajno narušeno.
Zdravstvo Republike Srpske nalazi se na prekretnici. Pitanje korupcije ovdje nije samo pitanje novca, već pitanje elementarne ljudskosti i prava na život bez obzira na dubinu džepa.
