Skrining raka dojke sprovodi se mamografijom, kod žena:
- uzrasta od 45 do 69 godina koje u poslednje dve godine nisu uradile mamografiju,
- za žene posle 40. godine koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu, odnosno blisku srodnicu obolelu i lečenu od raka dojke.
Mamografija je rendgenski pregled za otkrivanje promena u dojci koje se ne mogu napipati ili otkriti drugim vrstama pregleda.
Pre mamografskog pregleda ne treba koristiti dezodorans, puder ili parfem čije se čestice vide na snimku i remete procenu mamografskog snimka.
Mamografija se izvodi snimanjem obe dojke, za većinu žena je bezbolna i kratko traje.
Pored toga, svim ženama se savetuju da počevši od 30. godine života redovno sprovode samopregled dojki jednom mesečno.
Skrining raka grlića materice
Skrining raka grlića sprovodi se citološkim pregledom vaginalnog brisa – Papanikolau test. Pregledom se otkrivaju i promene na grlićau koje prethode nastanku karcinoma. Uklanjanjem ovih promena sprečava se nastanak invazivnog kancera.
Test treba sprovoditi na godinu dana tri godine za redom, a onda se može sprovoditi na 3 godine.
Prema nacionalnim preporukama za našu zemlju, u skrining program su uvrštene žene od 25 do 64. godine starosti.
Osim Papanikolau testa, skrining na rak grlića materice podrazumeva i HPV tipizaciju.
Skrining raka debelog creva
Kao skrining test preporučuje se test na prisustvo skrivene krvi u stolici (FOBT).
Kako je za “Blic zdravlje” objasnio doktor Slobodan Srećković, specijalista interne medicine, gastroenterohepatolog i šef Odseka za endoskopiju Kliničko-bolničkog centra “Zvezdara”, test na okultno krvarenje (FOBT) treba da uradi svako posle 40. godine jednom godišnje, a ako je on pozitivan to može da znači i da postoji trag krvi u digestivnom traktu koji se može javiti i ako koristimo tvrdu četkicu za pranje zuba ili ako uzimamo neke nesteroidne inflamatorne lekove poput brufena, diklofena, aspirina.
U slučaju pozitivnog nalaza, osoba se upućuje na kolonoskopiju. Kolonoskopija otkriva i njom se uklanjaju prekancerozne promene (polipa) debelog creva, čime se sprečava nastanak kancera.
Skrining programom obuhvaćeni su muškarci i žene od 50. do 74. godine starosti.
Skrining raka prostate
Rak prostate je najčešći maligni tumor kod muškaraca u razvijenim zemljama sveta. Njegova učestalost izrazito raste sa godinama starosti.
Najčešće korišćena metoda je PSA testiranje. Radi se o brzoj i jednostavnoj analizi iz krvi, koja je bezbolna i neinvazivna, i traje nekoliko minuta
PSA (Prostata specifični antigen) spada u najznačajnije tumorske markere koji se koriste u ranom otkrivanju, određivanju stadijuma karcinoma prostate i praćenju rezultata lečenja.
PSA se preporučuje svim muškarcima starijim od 50 godina, a pre 50. godine, odnosno od 45 godine, u slučaju da postoji pozitivna porodična anamneza, odnosno ako neko u svojoj porodici kod najbližih srodnika, očeva ili braće, ima dijagnozu raka prostate.
Skrining raka pluća
Srbija je prva zemlja zapadnog Balkana u kojoj se sprovoditi organizovani skrining na rano otkrivanje raka pluća u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije, u Vojvodini i u Kragujevcu.
Skriningom su obuhvaćene visokorizične grupe:
- Osobe starije od 50 godina
- Pušači
- Osobe koje imaju porodičnu istoriju obolevanja od raka pluća ili druge hronične plućne bolesti
Pregledi kože
Svim osobama posle 30. godine preporučuju se redovni samopregledi kože jednom u 6 meseci ili godinu dana. Kod svake neuobičajene promene na koži treba se obratiti lekaru.
Osobe sa displaznim nevusima (posebna vrsta mladeža nepravilnog oblika) kao i osobe kod kojih je u porodici bilo rođaka sa ovakvim mladežima, trebalo bi da idu na preglede kod lekara (onkologa ili dermatologa) jednom godišnje počevši od 30. godine.
Ukoliko je u porodici bilo i slučajeva melanoma kože, sa pregledima treba otpočeti i ranije.
Epidemiološka situacija raka u Srbiji
Procenjuje se da je oko jedne trećine smrtnih ishoda od raka povezano sa faktorima rizika koji se mogu modifikovati, kao što su:
- upotreba duvana i alkohola,
- nepravilna ishrana,
- fizička neaktivnost,
- prekomerna telesna masa.
Prema poslednjim zvanično dostupnim podacima, maligne bolesti predstavljaju jedan od vodećih uzroka obolevanja i umiranja i u Srbiji. Tokom 2022. godine od svih malignih tumora obolelo je 41.578 osoba, dok je od posledica malignih bolesti preminulo 19.350 osoba oba pola.
U muškoj populaciji najčešće lokalizacije malignih tumora bile su pluća, kolon i rektum i prostata, dok su kod žena najzastupljeniji bili rak dojke, pluća, kolona i rektuma i rak grlića materice.